Predsjednik “Ekonomskog foruma”, organizatora “Jahorina ekonomskog foruma” Goran Račić i predsjednik Privredne komore Vojvodine Boško Vučurević o sedmom JEF-u govorili su u Jutarnjem programu Radio – televizije Vojvodine.

JEF će biti prilika za ramjenu inovativnih ideja, razgovor o trendovima u ekonomiji, izazovima s kojima se suočava regionalno tržište, destinacijskom turizmu, vinu kao ambasadoru regiona i mnogim drugim važnim temama.

“I ove godine smo nastojali da okupimo najznačajnije poslovne ljude iz regiona i donosioce odluka i razgovaramo o svim tema koje su bitne za razvoj regiona. Želimo da se fokusiramo na teme koje su bitne za cijeli region”, rekao je Račić.

Istkao je da će prvi panel na sedmom “Jahorina ekonomskom forumu” biti “Jedan region jedno tržište” na kojem će diskutovati vodeći ljudi iz biznisa regiona i dodao:

“Stalo nam je da govorimo i o drugim temama koje na određeni način organičavaju i usporavaju razvoj u regionu, a to su uticaji globalnih dešavanja na razvoj ekonomije – poput upotre vještačke inteligencije. Na panelu ‘Upotreba vještačke inteligencije u biznisu’ čućemo kompetentne sagovornike, a imaćemo i dva kvalitetna predavanja. Prof. dr Dejan Ilić, jedan od tvoraca litijumske baterije, i čovjek koji ima nekoliko patenata, govoriće o “zelenom rudarenju” i elektromobilnosti, a predavanje će održati i jedan od najboljih genetičara u svijetu prof. dr Dragan Primorac.”

Vučurević je istakao značaj saradnje PK Vojvodine i “Jahorina ekonomskog foruma”.

“PK Vojvodine niz godina podržava događaj na Jahorini, koji je od velike važnosti zbog učesnika ali i zbog toga što su BiH i Republika Srpska važno tržište za Republiku Srbiju i Autonomnu pokrajinu Vojvodinu”, rekao je Vučurević podsjećajući da je prošle godine promet između Republike Srbije i Bosne i Hercegovine bio skoro tri milijarde evra.

“Jahorina ekonomski forum” će od 14. do 16. maja biti mjesto okupljanja vodećih ljudi iz svijeta biznisa, inovatora, naučnika i donosioca odluka.

“Pozivam naše privrednike da dođu na Jahorinu jer će tamo moći da sretnu relevantne i najvažnije privredne subjekte koji posluju u Bosni i Hercegovini i šire”, rekao je Vučurević.

Goran Račić, predsjednik “Ekonomsog forma”, oranizatora “Jahorina ekonomskog foruma” gostujući u emisiji “Popodne” na Una televiziji govorio je o jednom od najvećih regionalnih ekonomskih foruma i o osnivanju “Kluba uspješnih žena”, novog projekta JEF-a.

“Jahorina ekonomski forum” pokreće novu inicijativu – osnivamo “Klub uspješnih žena” i pokrećemo manifestaciju “Dama u biznisu” gdje ćemo nagrađivati damu koja svojim primjerom predstavlja podsticaj i motivaciju drugim ženama”, rekao je Račić, gostujući u emisiji “Popodne”.

Pogledajte cijelu emisiju gostovanja u kojoj se govorilo o temama koje će biti zastupljene na Forumu – novim trendovima u ekonomiji, izazovima sa kojima se suočava regionalno tržište, demografiji, destinacijskom turizmu, novim inicijativama.

Sa željom da podstaknemo preduzetništvo, zapošljavanje i napredovanje žena u poslovnom svijetu, zajedno sa uspješnim damama iz svijeta biznisa i damama koje vode udruženja sa istom misijom, pokrećemo “Klub uspješnih žena” i manifestaciju koja će na svakom “Jahorina ekonomskom forumu” svečano dodjeljivati nagradu pod nazivom “𝐃𝐚𝐦𝐚 𝐮 𝐛𝐢𝐳𝐧𝐢𝐬𝐮”.

Od 2025. nagrađivaćemo najuspješniju i najinspirativniju damu u oblasti biznisa i preduzetništva koja svojim djelovanjem i primjerom motiviše druge žene da se aktivnije uključe i angažuju na tržištu rada. 𝐍𝐚š𝐚 𝐃𝐚𝐦𝐚 𝐫𝐚𝐳𝐦𝐢š𝐥𝐣𝐚 𝐢 𝐝𝐣𝐞𝐥𝐮𝐣𝐞 𝐫𝐞𝐠𝐢𝐨𝐧𝐚𝐥𝐧𝐨, 𝐝𝐚𝐣𝐮ć𝐢 𝐝𝐨𝐩𝐫𝐢𝐧𝐨𝐬 𝐢𝐧𝐭𝐞𝐠𝐫𝐚𝐜𝐢𝐣𝐚𝐦𝐚 𝐢 𝐳𝐚𝐣𝐞𝐝𝐧𝐢č𝐤𝐨𝐦 𝐭𝐫ž𝐢š𝐭𝐮 𝐙𝐚𝐩𝐚𝐝𝐧𝐨𝐠 𝐁𝐚𝐥𝐤𝐚𝐧𝐚!

U partnerstvu sa sponzorima i pokroviteljima, naš “Klub uspješnih žena” aktivno će raditi na jačanju zajednice i poboljšanju uslova za rad i napredovanje žena. Naša prva “Dama u biznisu” biće nagrađena mentorskim Lux vikendom u hotelu visoke kategorije gdje će imati priliku da prođe kroz mini mentorski program sa jednom od najuspješnijih regionalnih menadžerki.

Pridružite nam se u važnoj misiji da zajednički doprinesemo unapređenju položaja žena u poslovnom svijetu!

Uskoro donosimo više informacija o “Klubu uspješnih žena”.

𝐌𝐞𝐫𝐜𝐞𝐝𝐞𝐬-𝐁𝐞𝐧𝐳 i ove godine stiže na Jahorinu kao službeno vozilo “Jahorina ekonomskog foruma” i donosi priliku učesnicima da testiraju električne automobile.

Ukoliko ste učesnik Foruma i zainteresovani ste za testnu vožnju putevima olimpijske ljepotice, možete se prijaviti putem mejla info@jahorinaekonomskiforum.com, uz naznaku Prijava za test vožnju Mercedes-Benz automobila.

Ne propustite priliku da iskusite vožnju budućnosti!

Vidimo se na sedmom “Jahorina ekonomskom forumu” od 14. do 16. maja.

“Jahorina ekonomski forum-dugoročni pravci razvoja” jedna je od najuglednijih regionalnih manifestacija na kojoj se kroz diskusiju predstavnika državnih institucija, kompanija i stručnjaka, dolazi se do relevantnih zaključaka kako poboljšati javne politike, ekonomiju i kvalitet života građana Bosne i Hercegovine, kao i regiona.

Ovogodišnja manifestacija održaće se od 14. do 16. maja na Jahorini, a prema riječima predsjednika Organizacionog odbora događaja i predsjednika Područne privredne komore Banja Luka Gorana Račića, pripreme su u završnoj fazi, organizaciju po visokim standardima radi vrhunski tim stručnjaka, te se očekuje rekordan broj posjetilaca.

– Ostalo je nešto manje od mesec dana do samog početka manifestacije. Možete li nam reći u kojoj fazi su pripreme?

Račić: U toku su trenutno završne pripreme vezano za “Jahorina ekonomski forum”. Mi smo već 95 odsto organizacionog dijela ukompletirali. Što se tiče samih panela i učesnika očekujemo još potvrdu pojedinih panelista iz inostranstva i možemo reći da bi u tom slučaju već do kraja ovog mjeseca imali kompletan program zaokružen satnicom i s imenima svih učesnika.

-Poredići sa prošlogodišnjim Forumom, koji je bio izuzetno dobro posjećen, te pozitivno ocjenjen od strane učesnika i posjetilaca, koliko učesnika očekujete ove godine i koliko panel diskusija?

Račić: Mi ćemo imati 15 panela. Na centralnom panelu očekujemo regionalne lidere i jedno predavanje profesora Dragana Primorca iz Zagreba. Što se tiče samih učesnika to je negde oko 100 učesnika panelista i moderatora, dok je broj posjetilaca između 600 i 650 ljudi. Mi smo tu na neki način ograničeni smeštajnim kapacitetima i prostorom koji nam nudi hotel “Termag” gde se Forum dešava. Ranijih godina smo sebi postavili visoke standarde i ciljeve što se tiče same produkcije i organizacije i svega onoga što prati organizaciju ovog događaja i možemo slobodno reći da nijedan forum u regionu nije još uvijek dostigao taj naš nivo. Pored samog programa, koji će ove godine biti prenošen od strane Radio – televizije Republike Srpske, plenarni i svečani dio otvaranja, svi svi paneli se snimaju i prikazuju putem našeg YouTube kanala. Osim toga, mi smo od prošle godine uveli praksu da sa ključnim govornicima imamo snimanje “podkasta” koji se emituju na našem YouTube kanalu. To se pokazalo kao jedna dobra praksa. Ljudi koji nisu u prilici da lično prisustvuju, imaće priliku da putem naših društvenih mreža prate šta se dešava na Jahorini.

–Koja će biti ovogodišnja centralna tema i koja bi, možda, mogla biti najinteresantnija?

Račić: Centralni panel je vezan za samu temu foruma “Zapadni Balkan i dugoročni pravci razvoja”. Mi smo se i prošle godine bavili Zapadnim Balkanom i regionalnim integracijama. Svesni smo da danas cijeli region i samim tim i Bosna i Hercegovina ne može postići onaj željeni nivo ekonomskog razvoja, ukoliko se regionalno ne integriše. Mi moramo određene regionalne procese da konkretizujemo, prije svega u stvaranju jedinstvenog regionalnog tržišta, u pogledu prelazaka granice, protoka roba, ljudskih resursa i ljudskih potencijala. Znači po pitanju rada moramo stvoriti pretpostavke da se radnici mogu nesmetano zapošljavati i da rade na cijelom prostoru Zapadnog Balkana. S druge strane moramo omogućiti da se svi sertifikati, koje prate i protok roba i diploma, da se priznaju između svih zemalja na Balkanu, a samim tim bismo stvorili jednu značajnu pretpostavku za razvoj. Mi imamo praksu da smo međusobno podijeljeni i da smo ograničeni postojanjem granica. Ranije smo imali jednu granicu koja nekad bila vezana za bivšu Jugoslaviju, dok danas imamo šest granica. Jedan primjer, imamo situaciju da protok robe između Banjaluke i Beograda traje po dva do tri dana. Znamo da cijena transporta znatno učestvuje u strukturi cijene koštanja nekog proizvoda i ukoliko bismo uspeli da stvorimo jedan bezpapirni transport roba i ukoliko bismo uspjeli omogućili jednostavniji protok roba na granici, te priznali jedni drugima sertifikate, mi bismo mogli znatno da smanjimo transportne troškove, a samim tim i da smanjimo cijenu koštanja određenih roba koje se prodaju na našem tržištu.

-Forum okuplja poslovne lidere iz regiona i samim tim je značajan za kompletan region. Koji su to najveći benefiti koji su postignuti do sada po pitanju poslovne saradnje?

Račić: Kao što ste i sami rekli, mi okupljamo svake godine ljude iz nekih 20-ak zemalja. Svi vodeći regionalni lideri imaju priliku da se između sebe upoznaju, da razmene iskustva i s druge strane dosta zaključaka koje smo mi prethodnih godina koncipirali na “Jahorina ekonomskom forumu” danas su sastavni dio nekih zvaničnih dokumenata, koji su prisutni u zvaničnim institucijama Republike Srpske i Bosne i Hercegovine. Spomenuću da smo prošle godine inicirali ideju, koja je usmjerena na poboljšanje položaja mladih ljudi, a odnosi se na kupovinu prve nekretnine uz oslobađanje plaćanja PDV-a. Ta naša inicijativa je prihvaćena od strane zvaničnika Republike Srpske i prije dva, tri mjeseca ministar finansija Bosne i Hercegovine Srđan Amidžić je odmah po dolasku na funkciju tu ideju konkretizovao i već se rade pripreme za određene izmjene zakona, a koje bi omogućile da se prva nekretnina u Bosni i Hercegovini, od strane mladih ljudi, kupuje bez plaćenog PDV-a. Znači oni sada na neki način imaju ambiciju da izdogovaraju sa svim nosiocima vlasti na nivou Bosne i Hercegovine da ta ideja zaživi i ja očekujem da će to već u toku ove godine da bude u skupštinskoj proceduri. Riječ je o jednoj konkretnoj ideji koja ima za cilj da pomogne mladim ljudima da u životnoj dobi kada treba da odlučuju da li da napuste ovu zemlju ili da se trajno vežu za ono mjesto u kojem su rođeni i za državu u kojoj žive.

Ova zamisao sigurno treba da prevagne na stranu da oni ostanu na ovom prostoru gdje su rođeni i da tu žive i na ovaj način će se sigurno uticati na opredeljenje mnogih mladih ljudi, kada su u nekoj životnoj dobi i na prekretnici da li otići sa ovih prostora ili ostati. Svjesni smo da su migracije i ekonomska situacija uticali da imamo takve trendove da su iz gotovo svih zemalja Zapadnog Balkana mnogi mladi ljudi u proteklom periodu otišli tražeći neka za sebe bolja mjesta gdje mogu da ostvare određene poslovne i životne ambicije ali vidimo da u posljednjih nekoliko mjeseci imamo i povratak mladih ljudi iako to medijski i na druge načine nije dovoljno prezentovan.

-Koje će još značajne teme biti zastupljene na Forumu?

Račić: Pošto smo imali ambiciju da se bavimo dugoročnim pravcima razvoja našeg regiona, predvidjeli smo jedan panel koji se bavi demografijom i migracijama. Ne možemo imati dugoročne ozbiljne programe razvoja, ako ne pratimo kakva nam je demografija i kakvi su trendovi. Sigurno ćemo u tom dijelu imati kompetentne sagovornike iz cijelog regiona i pokušaćemo da nekim statističkim podacima potkrijepimo određene trendove, znači govorićemo o tome gdje smo danas u pogledu broja stanovnika, o pitanju prirodnog priraštaja i šta možemo očekivati za pet do 10 ili 20 do 30 godina. Činjenica je da su neka zanimanja koja su danas interesantna za 20 ili 30 godina više neće biti u fokusu i da će se vremenom situacija mijenjati i sve ono što što će na neki način biti potreba privrede. Ako se osvrnemo na vještačku inteligenciju govorimo o nečemu što je danas neizbježno i što je sastavni dio naših života, izazov za sve. U tom kontekstu imaćemo jedan dio panela koji će biti interesantni i sagovornike poput direktora nacionalnog Instituta za vještačku inteligenciju iz Srbije, potom mlade preduzetnike koji se bave robotikom i kreiranjem određenih aplikacija i softverskih rješenja koja podržavaju vještačku inteligenciju. Takođe, očekujemo i potpredsjednika “Huawei grupacije” koji će govoriti na temu vještačka inteligencija. Tema je neizbježna i u godinama koje dolaze biće sve više prisutna u našem svakodnevnom životu. Stoga moramo da “izvučemo” određene pravce u kojima treba da se krećemo. Ukoliko ne budemo imali adekvatan pristup primjeni vještačke inteligencije, ona može imati negativne i neželjene efekte.

-Koliko smo interesantni inostranim investitorima?

Račić: Što se tiče naše zemlje i interesa stranih investitora ne možemo biti zadovoljni sa prisustvom stranih investitora. Nažalost, nismo zbog određenih političkih tenzija atraktivni stranim investitorima. No, međutim, ohrabruje činjenica da svi oni strani investitori koji su već prisutni u Bosni i Hercegovini proteklih 10 do 15 godina su znatno povećali svoju proizvodnju, te proširili obim svog poslovanja. Tako da je to na neki način pokazatelj i dokaz da ovdje postoji pozitivan ambijent. Što se tiče razvoja investicija s druge strane strani investitori su opredjeljeni da ulažu i u radnu snagu i u određene projekte na našim prostorima, što je jako dobro. Danas kada se razgovara o stranim investicijama prvo pitanje je da li ima dovoljan broj radne snage. Nažalost, mi ćemo morati našu zakonsku regulativu, koja se bavi pitanjem radne snage, dosta mijenjati i prilagođavati potrebama tržišta. Vidimo da je Hrvatska ukinula sve dozvole kojima se ranije onemogućavao uvoz radne snage jer, jednostavno, i oni su shvatili da više nemaju šta da štite. Takođe, kod nas broj ljudi koji se nalazi na našem Zavodu za zapošljavanje nije realan. Iako je taj broj danas dosta manje u odnosu na proteklih pet ili 10 godina, ti ljudi uglavnom nisu aktivni tražioci posla i zbog toga bi trebalo zakonsku regulativu prilagođavati stvarnim interesima i potrebama privrede, a potreba privrede je da se danas pokuša na brz, efikasan i jednostavan način doći do zadovoljavajuće radne snage na onim tržištima koji u ovom momentu imaju tu radnu snagu. Znači prvo pitanje stranih investitora je da li imamo dovoljno edukovane, obučene i kvalitetne radne snage. Ako to možemo obezbijediti, sigurno bi bilo mnogo više investicija.

-Da li u kontekstu prethodno rečenog možemo dodati da je “Jahorina ekonomski formu” promoter potencijala i resursa naše zemlje ali ujedno da ukazuje i na nedostatke koje treba korigovati za stvaranje boljeg poslovnog ambijenta?

Račić: Slažem se. Mi smo uvijek nastojali da promovišemo naše potencijale i resurse s kojima raspolažemo. Tako ćemo i ove godine prezentovati naše turističke potencijale, razgovaraćemo i o destinacionom menadžmentu, te menadžmentu u turizmu. Tu su i pitanje poljoprivrede, proizvodnje hrane, što je u svakom slučaju danas postalo trend u svijetu. Pokušavamo i da promovišemo neke naše uspješne menadžere i uspešne prakse kao nešto što bi trebalo da bude ogledalo svih nas, a s druge strane nastojimo da ukazujemo na problem i propuste i potrebe za izmjenama zakonkih regulativa kao i na donošenje novih regulativa koje bi trebalo da budu u funkciji razvoja i promocije onog čim raspolažemo.

-Nedavno je Republiku Srspku posjetila delegacija Mađarske. Politički odnosi bi trebalo da doprinesu i ekonomskoj saradnji, kako gledate na to?

Račić: Svaka saradnja sa naprednim i razvijenim zemljama je dobrodošla. Mađarska je jedna razvijena zemlja, koja je pokazala interes za saradnju sa Republikom Srpskom. Oni su su još 2008. godine, kada je bila velika svjetska ekonomska kriza zauzeli stav da će pokušati svoju spoljnotrgovinsku razmjenu da definišu tako da idu na neka druga tržišta, jer su bili previše vezani za Evropsku uniju. Skoro 60% njihove spoljnotrgovinske razmjene su imali sa zemljama Evropske unije i tada su shvatili da ograničavanje na jedno tržište može biti za njih ekonomski dosta loše i zbog toga pokušavaju da svoju saradnju prošire na druge regione, a samim tim u njihovoj zoni interesa je i tržište Republike Srpske i Bosne i Hercegovine.

Dobro je što mi pored eknomske saradnje imamo i dobro političko razumijevanje između zvaničnih političkih elita iz Republike Srpske i Mađarske i sa tog aspekta stvorene su pretpostavke za razvoj i saradnju, a i određeni projekti u oblasti poljoprivrede su dobrodošli. Već je realizovano nekoliko dobrih projekata vezano za uvoz opreme iz Mađarske i to će se u nekom narednom ciklusu odvijati u još širem obimu, što u svakom slučaju pozitivno. Interes naših privrednika za kupovinu opreme iz Mađarske je dosta zadovoljavajući, pogotovo uvažavaju činjenicu da jedan dobar dio paketa te opreme se odnosi na grant sredstva, koja mađarska vlada putem fonda odobrava.

-Nedavno ste se vratili iz Grčke gdje je u Solunu održana sjednica Upravnog odbora Grčko – srpske privredne komore. Kakve dogovore ste postigli?

Račić: Mi pokušavamo da na neki način proširimo saradnju sa Grčkom. Postoji interes sa Grčke strane za saradnju. Spoljno – trgovinska razmena između Grčke i Republike Srpske je na dosta malom nivou, negdje oko 60 miliona eura i smatramo da postoje potencijali i interes da se ona poveća. U tom kontekstu smo razgovarali sa našim partnerima i kolegama iz Grčke. Jedna od dobrih informacija je da smo bili gosti i sajma turizma i privrede u Solunu gdje je za izlaganje i potrebe privrede Republike Srpske omogućeno da naši privrednici imaju besplatne štandove. To je u svakom slučaju dobro, a u ovom momentu razgovaramo da se jedan dio hotelskog smeštaja za naše privrednike finansijski obezbijedi od strane samog domaćina što bi u svakom slučaju bilo veoma interesantno i primamljivo za naše privrednike. Mi smo anketirali već neka privredna društva, koja su pokazala interes i nadam se da ćemo već na jesen biti u prilici da prvu delegaciju privrednika iz Republike Srpske vodimo u Solun na sajam, gde će imati priliku da razgovaraju sa zainteresovanim partnerima sa druge strane i na neki način da stvorimo pretpostavke da pored tržišta Zapada Evrope, gdje izvozimo negdje oko 70% domaćih proizvoda, na neki način proširimo se i na na tržište Grčke koje je veoma interesantno. To je tržište koje pored vlastitog potrošačkog resursa, ima veliki broj turista, tako da je to sigurno veoma veliki broj potrošača koji se mogu u svakom slučaju uzeti u razmatranje.

-U planu je posjeta Italiji, regiji Trento. U kom pogledu planirate ostvariti saradnju s njihovom Privrednom komorom?

Račić: Prije nekih 20-ak dana imali smo posetu jedne poslovne delegacije iz regije Trento i oni su pokazali interes za određene proizvode iz Republike Srpske. Prije svega radi se o voću, tačnije bobičastom voću, borovnici, malini, pa i aronija i dogovorili smo da krajem maja jedna delegacija proizvođača borovnice, maline i drugog voća posjeti regiju Trento. Zajedno uz delegaciju Privredne komore bili bi predstavnici Ministarstva poljoprivrede i na neki način tom prilikom dogovorili smo da se potpiše jedan Protokol o saradnji između naše Privredne komore i Privredne komore regije Trento koji bi trebalo da bude osnova za neke buduće projekte.

-Osim Vas kao predsjednika Organizacionog odbora “Jahorina ekonomskog foruma”, ko je tim ljudi koji je, takođe, uključen u organizaciju jednog ovakvog reprezentativnog događaja?

Račić: Imamo jaku podršku u našim partnerima, prije svega to je jedan dio ljudi iz agencije koja nas prati u dijelu promocije na društvenim mrežama, osmišlja kompletan medijski i marketinški sadržaj. S druge strane imamo agenciju koja nas prati po pitanju smeštaja gostiju, jer mi treba da smestimo više od šest stotina ljudi, potom učesnike samog Foruma, što podrazumijeva organizaciju njihovog prevoza, letova, transfer od aerodroma do hotela… Što se tiče samih ljudi koji kreiraju određene pakete programa tu znatno pomažu i naši partneri iz Ekonomskog instituta Beograd, Privredne komore Vojvodine i Privredne komore Republike Srpske, tako da je to jedan širok širok spektar ljudi koji u tom učestvuju.

(RTV KD)

Sedmi „Jahorina ekonomski forum” biće održan od 14. do 16. maja ove godine, a prema najavama organizatora očekuje se rekordan broj učesnika.

Pored centralnog panela Zapadni Balkan dugoročni pravci razvoja, na brojnim panelima govoriće se još o perspektivama i izazovima primjene vještačke inteligencije, zelenom rudarenju kao razvojnoj šansi ili ekološkom problemu, jedinstvenom regionalnom tržištu, kreativnim industrijama, energetskoj tranziciji i problemima koje ona prouzrokuje, cirkularnoj ekonomiji, elektromobilnosti, održivoj poljoprivredi i primjeni digitalnih alata, saradnji privrednika, investiranju u Srpsku. Regionalni investitori će razgovarati o iskustvima regionalnih slobodnih zona, a u diskusiji će učestvovati kako domaći, tako i lideri iz regiona, te predstavnici vodećih kompanija, ali i strani investitori.

“Ovogodišnji forum je nastavak na prethodna dva foruma koji se bavi uglavnom regionalnim temama. Svjesni smo da moramo razvijati regionalnu saradnju, regionalno povezivanje jer je to značajan preduslov za dalji napredak”, rekao je ovo Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka u intervjuu za portal Banjaluka.net.

Sa Goranom Račićem razgovarali smo o Jahorina ekonomskom forumu, ali i stanju u domaćoj privredi, izazovima s kojima se susreće i planovima Komore za naredni period.

“Jahorina ekonomski forum” ove godine se održava pod nazivom “Zapadni Balkan – Dugoročni pravci razvoja”. Kako teku pripreme?

RAČIĆ: Pripreme su u punom jeku, već imamo spreman najveći najveći dio programa. Očekujemo još potvrdu učešća za oko pet odsto učesnika panela, tako da možemo reći da je sve u završnoj fazi. Ovogodišnji forum je nastavak na prethodna dva foruma koji se bavi uglavnom regionalnim temama. Svjesni smo da moramo razvijati regionalnu saradnju, regionalno povezivanje jer je to značajan preduslov za dalji napredak ovog regiona. Na ruku nam ide i to što je BiH prije nekoliko dana dobila pregovarački status, tako da smo sada na neki način za korak bliže u tom regionalnom smislu. Naši prvi susjedi, Crna Gora i Srbija dobili  su u prethodnom periodu pregovarački status i sada su u fazi realizacije, odnosno usaglašavanja određenih poglavlja.

Dakle, regionalne teme, regionalni razvoj  je naš cilj. Posmatraćemo sve teme koje su bitne za sam region, počevši od određenih obaveza koje je region preuzeo na sebe, a to je pitanje zelene tranzicije, zelene agende i dokle smo u tom dijelu stigli, šta možemo očekivati, da li nam je to određeni teret ili bi trebalo da se na neki način više pomogne od same EU. Obaveze koje su definisane zelenom agendom i energetskom tranzicijom potrebno je da se podrže u značajnom finansijskom iznosu od strane Evropske unije.

Govorićemo o resursima koje ovaj region ima. Na tu temu planiramo da motivisati cijeli region, te da mobilišemo aktuelne govornike i da vidimo kako možemo svoje resurse staviti u funkciju, da li nam resursi mogu biti razvojna šansa s obzirom na vrijeme koje dolazi, ili će nam biti predmet unutrašnjih političkih ili ekoloških problema… Kada su u pitanju ostali paneli tu je i pitanje poljoprivrede i hrane. Danas je hrana nešto što je u prioritetu svih razvijenih zemalja. Vidimo da se ratovi više neće voditi zbog nafte kao što je to bilo u proteklom periodu, već se sada u fokus stavlja hrana i voda. Cijeli region ima odlične resurse u proizvodnji hrane. Danas to nije samo stvar poljoprivrede, već i agrobiznisa i moguće je da će se ti procesi u narednom periodu razvijati na nekim drugim platformama. Sve je veći uticaj digitalizacije na samu privredu. Nama je stalo da se kroz te digitalne procese poljoprivreda učini što održivijom.

Riječ je o vodećem regionalnom događaju u domenu ekonomije. Koga će sve ove godine okupiti Jahorina ekonomski forum, koliko učesnika očekujete, koga od panelista izdvajate?

RAČIĆ: Trudili smo se da u svim panelima koji su veoma aktuelni pozovemo najkompetentnije ljude iz samog regiona, tako da ćemo na temu prirodnog bogatstva, zelenog rudarenja imati profesora Dejana Ilića, koji je tvorac baterije, bio je direktor Varte, savjetnik u timu Angele Merkel za obnovljive izvore i on je sigurno jedan od ljudi koji u toj oblasti ima šta da kaže. Što se tiče samog centralnog panela koji će se baviti dugoročnim pravcima razvoja, za koji možemo reći da je politički panel, očekujemo sve regionalne lidere da daju svoj doprinos. Kada je u pitanju poljoprivreda kao panel, očekujemo regionalne ministre poljoprivrede i regionalne lidere u oblasti proizvodnje hrane.

Mogu slobodno reći da su u svim našim panelima zastupljeni najkompetentniji ljudi koji u ovom trenutku mogu da daju odgovore na određena pitanja. Što se tiče energetske tranzicije i pitanja energetike, tu su regionalni direktori Elektroprivreda, pored BiH i Republike Srpske, Srbije, Crne Gore, Makedonije, biće prisutni stručnjaci iz te oblasti koji su danas i u praktičnom smislu u samoj proizvodnji energije kao privatni preduzetnici, a tu su i određeni konsultanti koji dobro znaju koje su naše obaveze u pogledu same energetske tranzicije. Dalje idemo korak i ka određenim novim pravcima elektromobilnosti. Moderator tog panela je novinar Mladen Alvirović, a učestvovaće predstavnici Mercedesa i Verano motorsa, kao i drugih regionalnih auto-kompanija koje imaju za cilj veću ulogu u elektromobilnosti.

Problem domaće privrede je neizvjesnost

Šta najviše opterećuje domaću privredu danas u ekonomskom smislu, s kojim izazovima se privreda susreće?

RAČIĆ: Ono što našoj privredi u ovom trenutku predstavlja veliki problem je neizvjesnost. Svi procesi koji su prisutni na globalnom nivou u zadnje dvije, tri godine u znatnoj mjeri determinišu i naše privredne mogućnosti i naš razvojni potencijal. S jedne strane imamo smanjenu tražnju za našim proizvodima na zapadnoevropskom tržištu koje je nastalo kao rezultat neizvjesnosti potrošača u Zapadnoj Evropi, strahom od gubitka posla, smanjenjem plate i samom recesijom koja je u proteklom periodu bila prisutna, visokim stopama inflacije. Sve je to dovelo do pada potrošnje na zapadno-evropskom tržištu, a samim tim smanjenom tražnjom za našim izvoznim proizvodima koje smo u nekom procentu, oko 70 odsto, izvozili na tržište Zapadne Evrope. Pred toga imamo probleme sa rastom troškova proizvodnje u pogledu repromaterijala.

Posebno u ovoj godini došlo je i do rasta troškova rada, tako da je povećana minimalna zarada za nekih 28 odsto. Imamo povećanje troškova zarada koje sigurno idu na teret profitabilnosti i samog kapitala u kompanijama. Kompanije u takvim okolnostima imaju problem nedostatka radne snage, tako da ćemo se u narednom periodu više fokusirati na razvojne projekte u privredi koji će se podrazumjevati nabavku novih tehnologija koje bi mogle da utiču na samu profitabilnost i konkurentnost naše ekonomije. Kroz nove tehnologije bi uspjeli na neki način nadoknaditi nedostatak radne snage.

Očigledno ćemo u narednom periodu morati, kao i cijeli region i Evropa, da uvozimo radnu snagu. Već sada imamo radnike u građevini, kao i određen broj radnika u prerađivačkoj industriji, a u narednom periodu ćemo imati potrebu i za radnicima u ugostiteljstvu. To je u regionu evidentno, imate ugostiteljske radnike iz Indonezije, Nepala, Filipina i drugih zemalja i to je nešto što će ubrzo biti i kod nas. Samim tim ćemo se baviti i na forumu gdje ćemo sa demografima govoriti o demografskim izazovima za prostor Zapadnog Balkana i pitanju samih migracija, koliko sve to utiče na dalje razvojne procese i koliko će uticati na sadašnje stanje u pogledu potreba za tržištem rada. Jedva čekam da čujemo sve ljude u panelu Demografija i migracije i njihov uticaj na tržište radne snage i razvojne procese. Tu ćemo kroz procjene i analize moći da na neki način predvidimo šta možemo očekivati u 2030., 2040., 2050. godini, da vidimo koja će zanimanja prema nekim procjenama biti najaktuelnija u narednih 20 ili 30 godina.

Očigledno je da će određena zanimanja vremenom prestati da postoje, ali da će se vrlo brzo kreirati i neka nova zanimanja. Na tu temu ćemo imati veoma značajan panel po pitanju vještačke inteligencije i upotrebe vještačke inteligencije u biznisu. To je za cijeli region jedan veliki izazov. Imamo trendove koji su prisutni u cijelom svijetu. Potrebno je veoma oprezno i kontrolisano kreirati primjenu vještačke inteligencije u biznisu. Na tu temu će profesori i panelisti iz Nacionalnog instituta iz Srbije, kao i ugledni menadžeri koji se bave vještačkom inteligencijom i robotikom imati sigurno šta da kažu.

Kako će se na privredu odraziti sankcije koje američka administracija uvodi pojedinim firmama?

RAČIĆ: Ja sam, kao neko ko je legalista i ko se bavi ekonomijom, uvijek protivnik sankcija koje nisu potkrijepljene određenim dokazima i koje nisu procesuirane pravosudnim presudama. Mi u ovom slučaju imamo sankcije koje nemaju formalno-pravno pokriće i samim tim narušavamo ekonomski potencijal naše zemlje, a s druge strane stvaramo praksu koja će uticati na samo tržište i koja stvara negativnu sliku i ambijent u samoj Republici Srpskoj. Mislim da trebamo učiniti sve da se te sankcije što prije ukinu i da privredu oslobodimo tog tereta i prijetnji koje imamo. Nažalost, koliko sam ovih dana informisan, tu se malo govori o ukidanju sankcija, već naprotiv, priča se o proširenju liste kompanija koje bi dobile sankcije. U svakom slučaju osuđujem. Pokušaćemo da utičemo na centre moći kako bismo im ukazali da sankcije nisu instrument kojim bi se pomoglo jednoj državi. Svi imaju misiju da pomognu kako bi se stvorio ambijent što prihvatljiviji za razvoj i dalje investiranje.

Kakva je situacija sa stranim investicijama? Komora je definitivno most u spajanju i povezivanju privrednika kako na našim prostorima, tako i sa inostranim?

RAČIĆ: Nažalost mi u BiH se ne možemo pohvaliti investicijama u prethodnom periodu. One su dosta ograničene samom političkom situacijom. Imamo lošu reputaciju kao prostor u kojem određeni politički procesi još nisu završeni i na taj način značajnije strane investicije u ovom momentu nisu došle u očekivanom obimu. Ono što je pozitivno je da kompanije koje su prisutne na prostoru Srpske i koje su iz najrazvijenijih zapadnih zemalja, a to su prije svega Njemačka i Austrija, iz godine u godinu povećavaju svoje kapacitete. Imamo situaciju da je jedan od najvećih svjetskih proizvođača auto dijelova, “Mahle” u Laktašima napravio novu fabriku od preko 33.000 kvadrata, koja će u toku ovog mjeseca biti puštena u rad. Tu dolazi do zapošljavanja nekoliko stotina radnika, što je jedan pozitivan primjer. Takođe tu je i kompanija SHP “Celex” koja ima petogodišnji plan investicija od oko 100 miliona KM. Nažalost nemamo neki značajniji priliv novih stranih investicija, ali svi postojeći investitori na prostoru Republike Srpske imaju razvojne projekte za naredni period, što znači da ovdje postoji mogućnost za rast investicija i da naš poreski ambijent povoljan, a prije svega radna snaga koja je dostupna i radi u tim kompanijama može da odgovori zahtjevima tržišta.

Znatan razvojni potencijal Srpske u energetici

U kojim sektorima za sada imamo najviše potencijala za razvoj?

RAČIĆ: Kada je u pitanju Republika Srpska i region pitanje energetike je među prioritetnijim projektima. U energetici imamo znatan razvojni potencijal, s obzirom na to da gotovo da nema lokalne zajednice koja nije ograničena sa dvije, tri rijeke. Takođe, prirodne pretpostavke u pogledu vjetra i sunca nam dozvoljavaju da razmišljamo i o tim projektima, što znači da je sigurno energetika u vrhu prioriteta kada su u pitanju investicije u Srpskoj. Ja bih govorio i o potrebi za većim i značajnijim investicijama u agrosektor, a moramo razmišljati i o razvojnim potencijalima kao što je IT sektor, vještačka inteligencija. Zemlje koje su imale kvalitetnu obrazovnu bazu, fakultete, uspjele su da stvore novu generaciju ljudi koji danas obavljaju značajne poslove na globalnom tržištu. To su ljudi koji mijenjaju svijet i prilagođavaju ga nekim novim trendovima. Mi imamo solidan potencijal za razvoj IT sektora i mislim da bi trebalo što više da radimo na edukovanju novog kadra, stvaranju univerzitetske baze vezano za projektovanje novih resursa u pogledu novih kadrova, a samim tim i da prilagodimo svoj ambijent u poreskom smislu tim ljudima. Znatan dio IT sektora danas je na marginama što se tiče zakona, rade kao frilenseri, nisu obuhvaćeni postojećim zakonskim poreskim sistemom i mi pripremamo prijedlog zakonske regulative kako bi sve ljude iz tog sivog dijela motivisali da pređu u normalne zakonske okvire.

Planovi Područne privredne komore Banjaluka za naredni period.

RAČIĆ: Stalo nam je da Komoru svakim danom pozicioniramo kao nezaobilazan faktor u razgovorima sa nadležnim institucijama u pogledu zastupanja interesa privrede. Cilj nam je da sa Vladom Srpske pokušamo stvoriti ambijent koji će biti prihvatljiv potrebama privrede. Moramo naći način kako ćemo sve negativne trendove koji su prisutni oko smanjenja izvoza, smanjenja tražnje na zapadnom tržištu, a s druge strane povećanje plata kompenziramo. Moramo pronaći način da kompanijama koje su pogođene povećanjem plate pomognemo. Da li je to povrat jednog dijela poreza vezano za povećanje zarada, da li povećanje neoporezivog dijela dohotka na veći iznos… Sve su to modaliteti kako da rasteretimo postojeće negativne posljedice povećanja samih zarada, a s druge strane smanjene tražnje na zapadnom tržištu i smanjenog izvoza.

(Aldijana Mirković, Banjaluka.net)

“Jahorina ekonomski forum”, koji okuplja lidere i vodeće stručnjake iz različitih oblasti, sedmo izdanje imaće od 14. do 16. maja.

Goran Račić, predsjednik Organizacionog odbora “Jahorina ekonomskog foruma” najavio je jedan od najvećih ekonomskih regionalnih događaja na kojem se očekuje više od 600 učesnika i oko 100 govornika.

Tokom gostovanja u programu Radio-televizije Vojovodina govorio je zanimljivim tmama koje nas očekuju, ali i o Festivalu regionalnih vina koji će biti organizovan na Jahorini.

Kompletno gostovanje Gorana Račića, predsjednika OO JEF-a, možete pogledati na linku ispod.

JAHORINA – Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je danas na svečanom otvaranju “Jahorina ekonomskog foruma” da BiH treba pristupiti inicijativi “Otvoreni Balkan”.

Dodik je rekao da se o “Otvorenom Balkanu” već dugo priča, te da se na primjeru zemalja koje su već u toj inicijativi može vidjeti korist.

“Termin ‘Otvoreni Balkan’ je zato što je on već dugo zatvoren i zato ga treba otvoriti”, poručio je Dodik i podsjetio da je tu ideju podržao još dok je bio član Predsjedništva BiH.

Dodik je istakao da poslovna zajednica i u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH smatra da to treba da bude prihvaćeno.

“Tako su reagovali i poslovni ljudi iz FBiH i sve institucije u Republici Srpskoj. Političke odluke o tome zašto to ne može, mogu samo da naslutim”, rekao je Dodik i napomenuo da te odluke idu do toga da postoje neke skrivene namjere, prenosi Srna.

Kada analizirate, naveo je on, vidite da je to skup multietničkog karaktera i kada bi se počelo prebrojavati, vidjelo bi se da se radi o kvalitetnim strukturama u svakom pogledu.

Dodik je rekao da je dobro što se o “Otvorenom Balkanu” priča na Jahorini, na forumu, jer, kako je rekao, u Sarajevu to nije moguće.

Dodao je da ovaj ekonomski forum poprima ozbiljan značaj i da je namjera podići ga na još viši nivo.

Predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto rekla je da se mora raditi na ubrzanju ekonomskog rasta i povećanju konkurentnosti privrede.

Krišto je kazala da je ekonomija BiH zavisna od privrednih kretanja u okruženju.

“To je posebno izraženo danas kada smo suočeni sa višeslojnim globalnim izazovima, od usporenog privrednog rasta do pogoršanog stanja na tržištu rada prouzrokovanog pandemijom virusa korona”, rekla je Krišto.

Ona je istakla da je opredjeljenje Savjeta ministara usmjereno ka održivom ekonomskom rastu i razvoju i nastavku socioekonoskih reformi, te jačanju vladavine prava, političkih prilika i članstvu u EU.

Ističući da se “Jahorina ekonomski forum” već šestu godinu etablira kao važna manifestacija, ona je istakla da je forum prilika da se razgovara o važnim pitanjima koja će dugoročno doprinijeti socioekonoskom razvoju i unapređenju poslovnog okruženja.

Ona je izrazila uvjerenje da će i ove godine “Jahorina ekonomski forum” doprinijeti boljoj komunikaciji među učesnicima i iznjedriti kvalitetne zaključke.

Račić: BiH sebi ne bi smjela dozvoliti da bude pasivni posmatrač

Predsjednik organizacionog odbora “Jahorina ekonomskog foruma” Goran Račić rekao je na otvaranju ovog skupa da BiH sebi ne bi smjela dozvoliti da bude pasivni posmatrač, već da bude dio integrisanog tržišta od 18 miliona ljudi u kojem se ljudi, kapital i prenos znanja slobodno kreću.

Račić je istakao da, iako je inicijativa “Otvoreni Balkan” koju su osnovale Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija, zasnovana na ekonomskim principima, ona nije naišla na odobravanje ostalih zemalja regiona.

“Poznata je činjenica da je Republika Srpska prihvatila `Otvoreni Balkan`, a razlozi za odbijanje iz FBiH su političke prirode. U ovom momentu ohrabruje činjenica da je novoizabrani predsjednik Crne Gore (Jakov Milatović) izrazio spremnost da ova zemlja bude dio `Otvorenog Balkana`”, naglasio je Račić.

Prema njegovim riječima sve zemlje Balkana kao jedan od prioriteta spoljne politike navode regionalnu saradnju, a u ovom trenutku postoji više od deset sporazuma kojima se reguliše regionalna integracija u EU, a trenutno najznačajnije su inicijative “Berlinski proces” i “Otvoreni Balkan”.

“Berlinski proces je međudržavna inicicijativa pokrenuta 2014. godine pod pokroviteljstvom njemačke kancelarke sa ciljem povezivanja zemalja Zapadnog Balkana i EU na njihovom putu ka punopravnom članstvu u EU, ali rezultati ove inicijative su skromni i ona nije ispunila očekivanja ni građana niti privrede”, rekao je Račić.

Prema njegovim riječima, inicijativa “Otvoreni Balkan” nema namjeru zamijeniti “Berlinski proces” i vezana za sopstvene resurse, međusobno priznanje sertifikata koji prate promet robe i usluga, jednostavnije procedure na granici, te međusobno priznavanje diploma.

Račić je istakao da “Jahorina ekonomski forum” već šest godina predstavlja jednu od najuglednijih regionalnih manifestacija na kojoj se kroz diskusiju predstavnika državnih institucija, kompanija i stručnjaka dolazi do relevantnih zaključaka kako poboljšati javne politike i ekonomiju.

Danas, prvog dana Foruma, predviđena je diskusija u okviru devet panela, dok će i sutra, drugog dana, učesnici voditi raspravu u okviru još osam panela.

Na Forumu će kroz panele biti zastupljene regionalne teme kao što su “Otvoreni Balkan”, ekonomska saradnja, energetska tranzicija, poljoprivreda i digitalna transformacija, te jačanje konkurentnosti lokalnih zajednica i lokalne ekonomije, najavili su organizatori.

“Jahorina ekonomski forum” održava se pod zajedničkim pokroviteljstvom predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, srpskog člana i predsjedavajuće Predsjedništva BiH Željke Cvijanović, Savjeta ministara, Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa i Udruženja “Ekonomski forum”.

Izvor: nezavisne.com

Na Jahorini je danas svečano otvoren ekonomski forum “Regionalne integracije i BiH – Berlinski proces i/ili Otvoreni Balkan”. Uvodnu riječ su imali predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i predsjednik RS-a Milorad Dodik.

Dvodnevni forum je posvećen temama moderne poljoprivrede, preduzetništva, zelene agende, obrazovnog sistema, novim migracijama i posljedicama na tržište radne snage, kretanjem inflacije, sportom, ali i novim tehnologijama i rastućim kreativnim industrijama.

Na forumu će tokom dvodnevnog foruma razgovarati brojni panelisti iz svijeta politike, ličnosti iz svijeta kreativnih industrija, regionalni investitori u IT sektor, liderke iz korporativnog svijeta, inovatorke i naučnice.

Prema agendi, danas će prvi panelisti biti predsjednik RS-a Milorad Dodik, savjetnik predsjednika vlade Crne Gore za vanjsku politiku Đorđe Radulović i predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto.

Organizatori navode da Jahorina ekonomski forum već šestu godinu zaredom predstavlja jednu od najuglednijih regionalnih manifestacija na kojoj se, kroz diskusiju predstavnika državnih institucija, kompanija i stručnjaka, dolazi do relevantnih zaključaka kako poboljšati javne politike, ekonomiju i kvalitet života građana Bosne i Hercegovine, kao i regiona.

Izvor: klix.ba

Goran Račić, osnivač “Jahorina ekonomskog foruma” koji se održava od 26. do 28. aprila istakao je zašto je ovaj događaj od ogromnog značaja za ceo region.

“Želimo da budemo dio integrisanog tržišta od 18 miliona ljudi, tržišta u kojem se ljudi, kapital, roba i prenos znanja slobodno kreću.

Da se naše sada usitnjene ekonomije lakše integrišu u evropske lance vrijednosti, da gledamo kako nam raste BDP, kako se oporavlja ekonomija regiona.

Dok se globalna ekonomsko politička situacija sve više usložnjava i privreda čeka da kreatori javnih politika omoguće ambijent za nesmetano poslovanje, raste broj inicijativa realnog sektora da se ovi procesi ubrzaju.

Mi više nemamo taj luksuz da budemo samo puki posmatrači, sve su očiglednije posljedice pasivnosti po pitanju integracija.

Naš Forum je jedna snažna inicijativa i očekujemo značajne i konkretne rezultate i zahtjeve koje ćemo uputiti donosiocima odluka i za koje ćemo lobirati.

Čvrsto vjerujemo da se rješenja okolnosti i nepoznanica sa kojima se suočavamo nalaze u novoj ekonomskoj solidarnosti u regionu, ekonomiji znanja i novim industrijama koji naše nacionalne, ali i regionalnu ekonomiju, mogu učiniti konkurentnijom i otpornijom na krize”, zaključio je Račić.

Izvor: kurir.rs