Regionalna saradnja dominantna tema drugog dana Jahorina ekonomskog foruma
Regionalna saradnja i uvezivanje kompanija iz različitih oblasti, olakšice proizvođačima i pomoć državnih organa u cijelom procesu teme su koje su dominirale drugog dana sedmog “Jahorina ekonomskog foruma”.
Na panelu “Jedan region jedno tržište” poručeno je da svi na zapadnom Balkanu treba da razvijaju vlastite ekonomije, ali da nikako ne smiju zanemariti razvoj regionalnog tržišta.
Istaknuto je da su političke predrasude često kočnica razvoja, ali i da regionalne inicijative mogu u velikoj mjeri da pomognu privredu.
Ipak, i pored postojanja nekoliko regionalnih inicijativa kao što su Otvoreni Balkan ili Berlinski proces, privrednici su ukazali da su brojne dobre ideje ostale samo mrtvo slovo na papiru i da u praksi nisu zaživjele. Naročito je ukazan na problem prevelikog zadržavanja robe na granicama zbog čega privreda, prema nekim procjenama, godišnje gubi oko 300 miliona evra.
“Dok ne shvatimo da je naš ekonomski imperativ da sarađujemo uprkos traumama i razmiricama iz prošlosti, nećemo raditi u korist svojih građana”, istakla je generalni direktor kompanije m:tel Jelena Trivan, prenosi “Glas Srpske“.
Ona je dodala da je kompanija na čijem je čelu odličan primjer uspjeha na zajedničkom tržištu zapadnog Balkana.
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac istakao je da svi u regionu treba da što više energije ulože u priču o okupljanju i zajedničkom tržištu.
“Bez jedinstvenog tržišta imaćemo niz problema ako ne budemo znali eliminisati barijere koje usporavaju privrednike”, naveo je Košarac.
Na panelu „Regionalno energetsko tržište“ ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić izjavio je da Srpska za pet godina 60 odsto energije može dobijati iz zelenih izvora, što je realan plan i pokazatelj visokog nivoa odgovornosti zemlje prema ukupnoj energetskoj tranziciji koja se danas u Evropi i Svijetu sprovodi.
On je pojasnio da energetska tranzicija znači potiskivanje uglja kao energenta za proizvodnju električne energije, za čiju je realizaciju potreban iskren i uporan odnos u Evropi, što trenutno nije slučaj.
Đokić je rekao da je ugalj u zemljama na Balkanu bazni energent i nemoguće je odustati od njega kako je to EU predviđela, navodeći slučaj Njemačke koja pokreće konzervirane termoelektrane.
“Republika Srpska i BiH kao male zemlje trebaju da vode računa o svojim interesima i moraju da obezbijede sigurno snabdijevanje potreba domaćih kupaca”, rekao je Đokić.
