Goran Račić o „Jahorina ekonomskom forumu“: Regionalno povezivanje preduslov za dalji napredak
Sedmi „Jahorina ekonomski forum” biće održan od 14. do 16. maja ove godine, a prema najavama organizatora očekuje se rekordan broj učesnika.
Pored centralnog panela Zapadni Balkan dugoročni pravci razvoja, na brojnim panelima govoriće se još o perspektivama i izazovima primjene vještačke inteligencije, zelenom rudarenju kao razvojnoj šansi ili ekološkom problemu, jedinstvenom regionalnom tržištu, kreativnim industrijama, energetskoj tranziciji i problemima koje ona prouzrokuje, cirkularnoj ekonomiji, elektromobilnosti, održivoj poljoprivredi i primjeni digitalnih alata, saradnji privrednika, investiranju u Srpsku. Regionalni investitori će razgovarati o iskustvima regionalnih slobodnih zona, a u diskusiji će učestvovati kako domaći, tako i lideri iz regiona, te predstavnici vodećih kompanija, ali i strani investitori.
“Ovogodišnji forum je nastavak na prethodna dva foruma koji se bavi uglavnom regionalnim temama. Svjesni smo da moramo razvijati regionalnu saradnju, regionalno povezivanje jer je to značajan preduslov za dalji napredak”, rekao je ovo Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka u intervjuu za portal Banjaluka.net.
Sa Goranom Račićem razgovarali smo o Jahorina ekonomskom forumu, ali i stanju u domaćoj privredi, izazovima s kojima se susreće i planovima Komore za naredni period.
“Jahorina ekonomski forum” ove godine se održava pod nazivom “Zapadni Balkan – Dugoročni pravci razvoja”. Kako teku pripreme?
RAČIĆ: Pripreme su u punom jeku, već imamo spreman najveći najveći dio programa. Očekujemo još potvrdu učešća za oko pet odsto učesnika panela, tako da možemo reći da je sve u završnoj fazi. Ovogodišnji forum je nastavak na prethodna dva foruma koji se bavi uglavnom regionalnim temama. Svjesni smo da moramo razvijati regionalnu saradnju, regionalno povezivanje jer je to značajan preduslov za dalji napredak ovog regiona. Na ruku nam ide i to što je BiH prije nekoliko dana dobila pregovarački status, tako da smo sada na neki način za korak bliže u tom regionalnom smislu. Naši prvi susjedi, Crna Gora i Srbija dobili su u prethodnom periodu pregovarački status i sada su u fazi realizacije, odnosno usaglašavanja određenih poglavlja.
Dakle, regionalne teme, regionalni razvoj je naš cilj. Posmatraćemo sve teme koje su bitne za sam region, počevši od određenih obaveza koje je region preuzeo na sebe, a to je pitanje zelene tranzicije, zelene agende i dokle smo u tom dijelu stigli, šta možemo očekivati, da li nam je to određeni teret ili bi trebalo da se na neki način više pomogne od same EU. Obaveze koje su definisane zelenom agendom i energetskom tranzicijom potrebno je da se podrže u značajnom finansijskom iznosu od strane Evropske unije.
Govorićemo o resursima koje ovaj region ima. Na tu temu planiramo da motivisati cijeli region, te da mobilišemo aktuelne govornike i da vidimo kako možemo svoje resurse staviti u funkciju, da li nam resursi mogu biti razvojna šansa s obzirom na vrijeme koje dolazi, ili će nam biti predmet unutrašnjih političkih ili ekoloških problema… Kada su u pitanju ostali paneli tu je i pitanje poljoprivrede i hrane. Danas je hrana nešto što je u prioritetu svih razvijenih zemalja. Vidimo da se ratovi više neće voditi zbog nafte kao što je to bilo u proteklom periodu, već se sada u fokus stavlja hrana i voda. Cijeli region ima odlične resurse u proizvodnji hrane. Danas to nije samo stvar poljoprivrede, već i agrobiznisa i moguće je da će se ti procesi u narednom periodu razvijati na nekim drugim platformama. Sve je veći uticaj digitalizacije na samu privredu. Nama je stalo da se kroz te digitalne procese poljoprivreda učini što održivijom.
Riječ je o vodećem regionalnom događaju u domenu ekonomije. Koga će sve ove godine okupiti Jahorina ekonomski forum, koliko učesnika očekujete, koga od panelista izdvajate?
RAČIĆ: Trudili smo se da u svim panelima koji su veoma aktuelni pozovemo najkompetentnije ljude iz samog regiona, tako da ćemo na temu prirodnog bogatstva, zelenog rudarenja imati profesora Dejana Ilića, koji je tvorac baterije, bio je direktor Varte, savjetnik u timu Angele Merkel za obnovljive izvore i on je sigurno jedan od ljudi koji u toj oblasti ima šta da kaže. Što se tiče samog centralnog panela koji će se baviti dugoročnim pravcima razvoja, za koji možemo reći da je politički panel, očekujemo sve regionalne lidere da daju svoj doprinos. Kada je u pitanju poljoprivreda kao panel, očekujemo regionalne ministre poljoprivrede i regionalne lidere u oblasti proizvodnje hrane.
Mogu slobodno reći da su u svim našim panelima zastupljeni najkompetentniji ljudi koji u ovom trenutku mogu da daju odgovore na određena pitanja. Što se tiče energetske tranzicije i pitanja energetike, tu su regionalni direktori Elektroprivreda, pored BiH i Republike Srpske, Srbije, Crne Gore, Makedonije, biće prisutni stručnjaci iz te oblasti koji su danas i u praktičnom smislu u samoj proizvodnji energije kao privatni preduzetnici, a tu su i određeni konsultanti koji dobro znaju koje su naše obaveze u pogledu same energetske tranzicije. Dalje idemo korak i ka određenim novim pravcima elektromobilnosti. Moderator tog panela je novinar Mladen Alvirović, a učestvovaće predstavnici Mercedesa i Verano motorsa, kao i drugih regionalnih auto-kompanija koje imaju za cilj veću ulogu u elektromobilnosti.
Problem domaće privrede je neizvjesnost
Šta najviše opterećuje domaću privredu danas u ekonomskom smislu, s kojim izazovima se privreda susreće?
RAČIĆ: Ono što našoj privredi u ovom trenutku predstavlja veliki problem je neizvjesnost. Svi procesi koji su prisutni na globalnom nivou u zadnje dvije, tri godine u znatnoj mjeri determinišu i naše privredne mogućnosti i naš razvojni potencijal. S jedne strane imamo smanjenu tražnju za našim proizvodima na zapadnoevropskom tržištu koje je nastalo kao rezultat neizvjesnosti potrošača u Zapadnoj Evropi, strahom od gubitka posla, smanjenjem plate i samom recesijom koja je u proteklom periodu bila prisutna, visokim stopama inflacije. Sve je to dovelo do pada potrošnje na zapadno-evropskom tržištu, a samim tim smanjenom tražnjom za našim izvoznim proizvodima koje smo u nekom procentu, oko 70 odsto, izvozili na tržište Zapadne Evrope. Pred toga imamo probleme sa rastom troškova proizvodnje u pogledu repromaterijala.
Posebno u ovoj godini došlo je i do rasta troškova rada, tako da je povećana minimalna zarada za nekih 28 odsto. Imamo povećanje troškova zarada koje sigurno idu na teret profitabilnosti i samog kapitala u kompanijama. Kompanije u takvim okolnostima imaju problem nedostatka radne snage, tako da ćemo se u narednom periodu više fokusirati na razvojne projekte u privredi koji će se podrazumjevati nabavku novih tehnologija koje bi mogle da utiču na samu profitabilnost i konkurentnost naše ekonomije. Kroz nove tehnologije bi uspjeli na neki način nadoknaditi nedostatak radne snage.
Očigledno ćemo u narednom periodu morati, kao i cijeli region i Evropa, da uvozimo radnu snagu. Već sada imamo radnike u građevini, kao i određen broj radnika u prerađivačkoj industriji, a u narednom periodu ćemo imati potrebu i za radnicima u ugostiteljstvu. To je u regionu evidentno, imate ugostiteljske radnike iz Indonezije, Nepala, Filipina i drugih zemalja i to je nešto što će ubrzo biti i kod nas. Samim tim ćemo se baviti i na forumu gdje ćemo sa demografima govoriti o demografskim izazovima za prostor Zapadnog Balkana i pitanju samih migracija, koliko sve to utiče na dalje razvojne procese i koliko će uticati na sadašnje stanje u pogledu potreba za tržištem rada. Jedva čekam da čujemo sve ljude u panelu Demografija i migracije i njihov uticaj na tržište radne snage i razvojne procese. Tu ćemo kroz procjene i analize moći da na neki način predvidimo šta možemo očekivati u 2030., 2040., 2050. godini, da vidimo koja će zanimanja prema nekim procjenama biti najaktuelnija u narednih 20 ili 30 godina.
Očigledno je da će određena zanimanja vremenom prestati da postoje, ali da će se vrlo brzo kreirati i neka nova zanimanja. Na tu temu ćemo imati veoma značajan panel po pitanju vještačke inteligencije i upotrebe vještačke inteligencije u biznisu. To je za cijeli region jedan veliki izazov. Imamo trendove koji su prisutni u cijelom svijetu. Potrebno je veoma oprezno i kontrolisano kreirati primjenu vještačke inteligencije u biznisu. Na tu temu će profesori i panelisti iz Nacionalnog instituta iz Srbije, kao i ugledni menadžeri koji se bave vještačkom inteligencijom i robotikom imati sigurno šta da kažu.
Kako će se na privredu odraziti sankcije koje američka administracija uvodi pojedinim firmama?
RAČIĆ: Ja sam, kao neko ko je legalista i ko se bavi ekonomijom, uvijek protivnik sankcija koje nisu potkrijepljene određenim dokazima i koje nisu procesuirane pravosudnim presudama. Mi u ovom slučaju imamo sankcije koje nemaju formalno-pravno pokriće i samim tim narušavamo ekonomski potencijal naše zemlje, a s druge strane stvaramo praksu koja će uticati na samo tržište i koja stvara negativnu sliku i ambijent u samoj Republici Srpskoj. Mislim da trebamo učiniti sve da se te sankcije što prije ukinu i da privredu oslobodimo tog tereta i prijetnji koje imamo. Nažalost, koliko sam ovih dana informisan, tu se malo govori o ukidanju sankcija, već naprotiv, priča se o proširenju liste kompanija koje bi dobile sankcije. U svakom slučaju osuđujem. Pokušaćemo da utičemo na centre moći kako bismo im ukazali da sankcije nisu instrument kojim bi se pomoglo jednoj državi. Svi imaju misiju da pomognu kako bi se stvorio ambijent što prihvatljiviji za razvoj i dalje investiranje.
Kakva je situacija sa stranim investicijama? Komora je definitivno most u spajanju i povezivanju privrednika kako na našim prostorima, tako i sa inostranim?
RAČIĆ: Nažalost mi u BiH se ne možemo pohvaliti investicijama u prethodnom periodu. One su dosta ograničene samom političkom situacijom. Imamo lošu reputaciju kao prostor u kojem određeni politički procesi još nisu završeni i na taj način značajnije strane investicije u ovom momentu nisu došle u očekivanom obimu. Ono što je pozitivno je da kompanije koje su prisutne na prostoru Srpske i koje su iz najrazvijenijih zapadnih zemalja, a to su prije svega Njemačka i Austrija, iz godine u godinu povećavaju svoje kapacitete. Imamo situaciju da je jedan od najvećih svjetskih proizvođača auto dijelova, “Mahle” u Laktašima napravio novu fabriku od preko 33.000 kvadrata, koja će u toku ovog mjeseca biti puštena u rad. Tu dolazi do zapošljavanja nekoliko stotina radnika, što je jedan pozitivan primjer. Takođe tu je i kompanija SHP “Celex” koja ima petogodišnji plan investicija od oko 100 miliona KM. Nažalost nemamo neki značajniji priliv novih stranih investicija, ali svi postojeći investitori na prostoru Republike Srpske imaju razvojne projekte za naredni period, što znači da ovdje postoji mogućnost za rast investicija i da naš poreski ambijent povoljan, a prije svega radna snaga koja je dostupna i radi u tim kompanijama može da odgovori zahtjevima tržišta.
Znatan razvojni potencijal Srpske u energetici
U kojim sektorima za sada imamo najviše potencijala za razvoj?
RAČIĆ: Kada je u pitanju Republika Srpska i region pitanje energetike je među prioritetnijim projektima. U energetici imamo znatan razvojni potencijal, s obzirom na to da gotovo da nema lokalne zajednice koja nije ograničena sa dvije, tri rijeke. Takođe, prirodne pretpostavke u pogledu vjetra i sunca nam dozvoljavaju da razmišljamo i o tim projektima, što znači da je sigurno energetika u vrhu prioriteta kada su u pitanju investicije u Srpskoj. Ja bih govorio i o potrebi za većim i značajnijim investicijama u agrosektor, a moramo razmišljati i o razvojnim potencijalima kao što je IT sektor, vještačka inteligencija. Zemlje koje su imale kvalitetnu obrazovnu bazu, fakultete, uspjele su da stvore novu generaciju ljudi koji danas obavljaju značajne poslove na globalnom tržištu. To su ljudi koji mijenjaju svijet i prilagođavaju ga nekim novim trendovima. Mi imamo solidan potencijal za razvoj IT sektora i mislim da bi trebalo što više da radimo na edukovanju novog kadra, stvaranju univerzitetske baze vezano za projektovanje novih resursa u pogledu novih kadrova, a samim tim i da prilagodimo svoj ambijent u poreskom smislu tim ljudima. Znatan dio IT sektora danas je na marginama što se tiče zakona, rade kao frilenseri, nisu obuhvaćeni postojećim zakonskim poreskim sistemom i mi pripremamo prijedlog zakonske regulative kako bi sve ljude iz tog sivog dijela motivisali da pređu u normalne zakonske okvire.
Planovi Područne privredne komore Banjaluka za naredni period.
RAČIĆ: Stalo nam je da Komoru svakim danom pozicioniramo kao nezaobilazan faktor u razgovorima sa nadležnim institucijama u pogledu zastupanja interesa privrede. Cilj nam je da sa Vladom Srpske pokušamo stvoriti ambijent koji će biti prihvatljiv potrebama privrede. Moramo naći način kako ćemo sve negativne trendove koji su prisutni oko smanjenja izvoza, smanjenja tražnje na zapadnom tržištu, a s druge strane povećanje plata kompenziramo. Moramo pronaći način da kompanijama koje su pogođene povećanjem plate pomognemo. Da li je to povrat jednog dijela poreza vezano za povećanje zarada, da li povećanje neoporezivog dijela dohotka na veći iznos… Sve su to modaliteti kako da rasteretimo postojeće negativne posljedice povećanja samih zarada, a s druge strane smanjene tražnje na zapadnom tržištu i smanjenog izvoza.
(Aldijana Mirković, Banjaluka.net)
