Vanja Savić, magistar menadžmenta u međunarodnom turizmu i hotelijerstvu i moderator panela “Zdravstveni turizam u regionu: potencijali i izazovi” na ovogodišnjem “Jahorina ekonomskom forumu”, istakla je značaj zajedničkog regionalnog nastupa i saradnje kada je riječ o razvoju zdravstvenog turizma.

“Zdravstveni turizam ima ogroman potencijal, naročito banje, koje su prirodni resursi od neprocjenjive vrijednosti. Potrebno je da kao region djelujemo jedinstveno i strateški – upravo ovakvi forumi su prilika da razmijenimo mišljenja, ideje i uspostavimo zajedničke inicijative”, rekla je Vanja Savić, predstavnica Turističke agencije Unis Tours iz Banje Luke.

Zajednički nastup – ključ uspjeha na globalnom tržištu

Kako je istaknuto tokom panela, region bi mnogo lakše privukao turiste sa inostranih tržišta zajedničkim nastupom na međunarodnim sajmovima turizma, poput sajma u Berlinu.

“Kao pojedinačne destinacije teško možemo privući nova tržišta, ali ako se predstavimo kao jedinstvena turistička regija, sa bogatom ponudom zdravstvenog turizma, šanse za uspjeh su daleko veće”, naglasila je Savićeva.

Predložen je i početak formalne saradnje kroz osnivanje alumni mreže, koja bi okupljala aktere iz oblasti zdravstvenog turizma sa ciljem kontinuirane razmjene znanja i iskustava, te pripreme za zajednički međunarodni nastup.

Primjeri iz prakse – kapacitet postoji, ali je neophodno dalje ulaganje

U okviru diskusije, predstavljeni su primjeri iz Slovenije i Republike Srpske.

Slovenija već godinama uspješno razvija wellness turizam, s tim da, kako je istaknuto, veći fokus stavljaju na “be well” goste, dok je procenat klijenata koji dolaze isključivo na rehabilitaciju manji.

U Republici Srpskoj, međutim, situacija je drugačija. Direktor Banje Kulaši, jedan od učesnika panela, naveo je da je ova banja popunjena tokom cijele godine, a kapaciteti za narednu godinu su već bukirani. Posebnu atraktivnost Kulaši duguju izuzetno alkalnoj vodi, koja ima značajan efekat na oporavak i rehabilitaciju pacijenata.

“Interesovanje za banje u Republici Srpskoj je u porastu. Potrebno je ulagati u proširenje kapaciteta, kao i u transformaciju postojećih bolničkih centara u moderne centre za rehabilitaciju – slično kao što je Slovenija već uradila”, zaključeno je na panelu.

Jahorina ekonomski forum – mjesto gdje počinju nove ideje i saradnje

Vanja Savić niz godina učestvuje na “Jahorina ekonomskom forumu” i ističe da je riječ o značajnom događaju u regionu kada je u pitanju poslovno umrežavanje i razmjena ideja.

“Svaka godina donosi nove teme, nove učesnike, nova znanja. Forum je prilika da upoznate ključne aktere iz različitih industrija, razmijenite iskustva i uspostavite kontakte koji vode ka konkretnim poslovnim saradnjama.”

Zaključak panela bio je jasan: region ima znanje, resurse i interesovanje – potrebna je organizacija, zajednički nastup i strateški pristup kako bi zdravstveni turizam postao jedan od ključnih stubova razvoja

Prof. dr Zdenka Gojković, onkolog na klinici za onkologiju UKC RS i profesor na Medicinskom fakultetu u Banjoj Luci, istakla je značaj skrininga postupka koji se koristi za rano otkrivanje bolesti.

Gojkovičeva je bila jedna od učesnika osmog “Jahorina ekonomskog foruma” i sa kolegama je diskutovala na panelu “ZDRAVSTVO: ONKOLOGIJA U NAŠEM REGIONU – POTREBE I ODRŽIVOST U ZDRAVSTVENOM SISTEMU”.

“Predviđanja međunarodnih agencija koje se bave istraživanjem i praćenjem karcinoma su da će do 2040 -2045 godine polovina nas u jednom momentu svog života dobiti dijagnozu karcinoma. Broj oboljelih iz godine u godinu raste, nažalost u našem regionu je i smrtnost u porastu dok u razvijenim zemljama smrtnost polako opada zahvaljujući dobrim nacionalnim kancer kontrol planovima, zahvaljujući skrining programima”, istakla je Zdenka Gojković za “Jahorina ekonomski forum”.

“Prije pet-šest godina govorila sam o skriningu karcinoma dojke, grlića materice, prostate… Danas se u Hrvatskoj, zahvaljujući sredstvima Evropske unije, sprovodi skrining na karcinom pluća, a imamo i skrining na karcinom želuca. Na primjer, ako uvedemo program skrininga za karcinom grlića materice, prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, to bi trebalo da bude HPV DNA testiranje. To nije Papa test, jer je on više subjektivan i ograničen – ne može se obaviti veliki broj pregleda u toku jednog dana. Nasuprot tome, HPV DNA testiranje omogućava detekciju prisustva virusa i omogućava i do 2.000 pregleda dnevno, a rezultati su objektivni jer ih mjeri aparat”, istakla je Gojkovićeva i dodala:

“Ako na vrijeme otkrijemo promjene koje još nisu karcinom, znači da nije riječ o invazivnoj bolesti – mi smo tada taj karcinom praktično izliječili ili spriječili njegovo širenje. Imamo mogućnost da rano otkrijemo i karcinom debelog crijeva, odnosno promjene koje predstavljaju podlogu za razvoj bolesti. Na taj način možemo spriječiti i samu pojavu karcinoma.”

Profesorica Gojković ističe značaj ishrane za naše zdravlje.

“Ishrana je ključna. Bilo je istraživanje u Republici Srpskoj koje je sprovodilo Ministarstvo, a obuhvatalo je anketu o načinu ishrane. Podaci su zabrinjavajući. Ljudi ne razmišljaju o svom zdravlju kroz prizmu pitanja: ‘Šta ja to unosim u svoj organizam?’

Takođe, istraživanja pokazuju da, recimo, banana, špinat i slične namirnice danas imaju znatno manji sadržaj nutrijenata nego ranije. Hrana koja je 1980. ili 1998. godine imala određenu koncentraciju vitamina C, folne kiseline, željeza – danas sadrži i do deset puta manje tih hranljivih materija. Mi danas, zapravo, jedemo gotovo praznu ili polupraznu hranu”, rekla je doktorica Gojković i kroz osmijeh istakla da je prestala svoje unuke da tjera da jedu špinat.

Takođe, smatra da suplementacija nešto što je neizbježno ukoliko želimo da budemo zdravi.

“U budućnosti nas sigurno čeka period u kojem će suplementacija postati neophodna – moraćemo obezbijediti kvalitetne suplemente da bismo nadoknadili hranljive materije koje su nekada bile prisutne u hrani, a koje su ključne za izgradnju i očuvanje našeg imunog sistema”, istakla je onkolog Zdenka Gojković.

Tijana Popović, izvršni direktor Izdavačke kuće Klett iz Beograda, istakla je na “Jahorina ekonomskom forumu” da ako želimo da pripremimo djecu za budućnost obrazovanje moramo mijenjati sada.

Ovo je ujedno jedan od zaključaka panela “Za koje poslove budućnosti obrazujemo našu djecu – obrazovanje i savremene tehnologije”.

“Panel je pokazao da obrazovanje danas ne može funkcionisati kao zatvoren sistem — neophodna je saradnja obrazovne politike, tržišta rada, IT sektora i neformalnog obrazovanja. Učesnici su se složili da djeci danas nisu dovoljni samo obimni nastavni programi, već im je neophodno razvijanje vještina poput digitalne pismenosti, komunikacije, timskog rada i prilagođavanja promjenama. Da bi se to postiglo, ključno je da obrazovne politike prepoznaju ove potrebe i obezbijede podršku – kroz reformu programa, kontinuiranu obuku nastavnika i jasno usmjerenje ka savremenim obrazovnim ciljevima”, istakla je Tijana Popović, moderator panela.

“U našem obrazovanju već postoje pozitivni pomaci — digitalni udžbenici, edukacija nastavnika i kvalitetni programi iz oblasti informacionih tehnologija. Ipak, obrazovni sistem se još uvijek mijenja sporo. Ako želimo da djecu pripremimo za budućnost, neophodno je da obrazovanje mijenjamo sada — odgovorno, stručno i u skladu sa potrebama savremenog društva”, dodala je Popovićeva.

Kompletan panel  “Za koje poslove budućnosti obrazujemo našu djecu – obrazovanje i savremene tehnologije”  možete pogledati na YouTube kanalu “Jahorina ekonomskog foruma” i na linku ispod:

U okviru renomiranog trodnevnog “Jahorina ekonomskog foruma”, dr Miroslav Kojadinović učestvovao je kao gostujući govornik na visoko stručnom panelu na temu „Novi pristup, izazovi i trendovi u sektoru energetike”.

Dr Kojadinović, vještak i sudski vještak za energetska pitanja, kao i član Savezne komisije u Njemačkoj, diskutovao je zajedno sa direktorima nacionalnih elektroenergetskih kompanija iz Srbije i Republike Srpske o ključnim izazovima i strateškim pravcima razvoja stabilnog sistema snabdevanja električnom energijom u regionu, prenio je Kurir.

U svom izlaganju dr Kojadinović je posebno osvijetlio energetsku politiku Njemačke, objasnio kako je tamošnji sistem organizovan, koji se zakonski okviri primenjuju na nacionalnom i evropskom nivou, i koliko je energetsko snabdevanje ključno kao deo infrastrukture od značaja za bezbednost stanovništva.

Akcenat je stavljen na savremene procese centralizacije, decentralizacije i dekarbonizacije energetskih sistema, sa osvrtom na smanjenje emisije CO₂ u Evropi, ali i na Zapadnom Balkanu.

Forum je okupio brojne ugledne ličnosti iz politike, privrede i međunarodnog poslovnog svijeta. Među istaknutim učesnicima bili su i predsjednik Vlade Srbije, predsjednik Republike Srpske, kao i više resornih ministara, među kojima ministar energetike i evropskih integracija.

Panel, kao i sam Forum, predstavili su značajnu platformu za stručnu razmenu znanja, umrežavanje i razvoj zajedničkih pogleda na teme energetske bezbednosti i održivog ekonomskog razvoja u Jugoistočnoj Evropi.

Generalni direktor kompanije m:tel Jelena Trivan učestvovala je na panelu „Prednosti jednog tržišta Zapadnog Balkana“ u okviru “Jahorina ekonomskog foruma”, gdje je istakla da region stagnira kada je riječ o međusobnim integracijama, kao i u približavanju EU.

Od prošle godine nismo napravili veliki pomak u procesu regionalnih integracija. Smatram da najveći potez koji smo učinili datira iz 2021. godine i to ukidanjem rominga, a da u ostalim segmentima nemamo takve značajne napretke. U  međuvremenu smo, zbog rata u Ukrajini, kao region skrajnuti iz fokusa i to je dovelo do smanjenja evroentuzijazma u svim našim državama – istakla je Trivan.

Govoreći o poziciji kompanije m:tel u okviru Telekom Srbija grupe, Trivan je naglasila važnost strateških odluka koje su omogućile rast i širenje poslovanja.

– Ideja da ne prodajemo svoje nacionalne telekomunikacione kompanije, čemu su pribegli i Hrvatska, ali i Republika Srpska, nego da mi kupujemo te kompanije i stvaramo svoju grupaciju, bila je pametan potez koji je doveo do toga da u ovom trenutku imamo veće prihode u regionu nego Dojče telekom – rekla je ona.

Kada je riječ o ulaganju u digitalnu transformaciju BiH, Trivan je ukazala na izazove i ograničenja.

– U Srbiji optičke veze, naročito za naučne institucije i naučno-tehnološke parkove gradila je država Srbija, najčešće uz pomoć EU. U BiH telekom operateri to rade iz sopstvenih sredstava što podrazumeva da ide sporije, da su usluge skuplje i da tehnološki kaskamo. Poslednja zemlja u regiji koja će dobiti 5G biće BiH… Ipak, učinili smo ono što je bilo do nas – pokrili smo sa 4G čitavu teritoriju, uradili pilot 5G u Banjaluci i izgradili optički vod ka Srbiji od 800 Gb/s koji u ovom trenutku imaju države poput Norveške i Nemačke – istakla je Trivan

Govoreći o ulasku globalnih tehnoloških kompanija na domaća tržišta, Trivan je upozorila na potencijalne rizike neregulisanog pristupa, posebno u slučaju Starlinka.

– Dolazak Starlinka u BiH zvuči kao fenomenalna stvar i sve zemlje u regionu su pozdravile to. Verujući da će omogućiti brži razvoj, Starlink je dobio dozvolu za rad u većini zemalja našeg regiona. Ono o čemu treba razmisliti jeste na koji način će rad Starlinka uticati na rad telekom operatera i da li treba na izvestan način da zaštitimo telekomunikacione kompanije u BiH i celoj regiji – kaže ona.

Na kraju, istakla je važnost konkretnih inicijativa koje mogu dovesti do ozbiljnog partnerstva sa EU.

– Treba da probamo da na nižem nivou, ne političkom nego ekonomskom, nađemo zajedničke interese. U tom smislu apel Bosni i Hercegovini, bez obzira koliko trenutno postoji unutrašnjih problema i nezadovoljstva prema EU – Plan rasta nudi i nešto mimo novca, a to je evropska perspektiva i ulazak u odabrano društvo, i zato mislim da bi bilo bolje da mu se priključimo – dodala je Jelena Trivan.

Izvor: Srpskainfo

Premijer Republike Srpske Radovan Višković, predsjednik Privredne komore Republike Srpske Pero Ćorić i potpredsjednik Privredne komore Vojvodine Boško Vučurević usaglasili su se na “Jahorina ekonomskom forumu” da je saradnja komorskih sistema, idealan put za jačanje ekonomske saradnje, zajedničkog tržišta i stvaranje povoljnog poslovnog okruženja.

Oni su danas u okviru “Jahorina ekonomskog foruma” učestvovali na završnom panelu “Razgovor sa premijerom”, a moderator je bio predsjednik ovog foruma Goran Račić.

– Uprkos teškim globalnim ekonomskim uslovima, Republika Srpska je imala pozitivan rast BDP od 2,9 odsto, prvenstveno zahvaljujući trgovini na malo i veliko – rekao je Ćorić.

Prema njegovim riječima, određeni zastoj evidentiran je u industrijskoj i prerađivačkoj proizvodnji, čemu treba posvetiti mnogo više pažnje.

On smatra da je transformacija energetskog sektora prioritet, a treba da je prate i digitalizacija, brži naučno-tehnološki razvoj i nastavak realizacije kapitalnih infrastrukturnih projekata.

– Sve ovo treba da vodi ka daljem i stalnom povećanju plata i penzija, odnosno poboljšanju životnog standarda građana u Srpskoj – rekao je Ćorić i dodao da spoljno-trgovinska razmjena Republike Srpske i dalje bilježi negativan trend uprkos povećanom izvozu robu i usluga, jer i dalje dominira uvoz.

On je naveo da se Privredna komora zalaže da konkurentnost, digitalizacija, tehnološki napredak, održiv razvoj, stručna radna snaga, pa čak i vještačka inteligencija budu elementi ovogodišnjeg plana ekonomskog razvoja Srpske.

Prema njegovim riječima, treba težiti evropskim standardima, ali ih uvoditi postepeno i u skladu sa realnim mogućnostima društva u cjelini.

Izvor: Srpskainfo

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je danas na Jahorini da su mjerama Vlade Srpske od 2018. godine sačuvana radna mjesta i otvorena nova, te da su povećane plate zaposlenim i da nema bojazni od nepredviđenih skokova.

Višković je podsjetio na ključne probleme Republike Srpske i njene ekonomije kada je došao na poziciju u Vladi 2018. godine.

– Prva tačka u ekspozeu bila je nedovoljno konkurentna ekonomija, finansijski preizdašan zdravstveni sektor koji je akumulirao gubitke, neefikasan javni sektor, neusklađenost obrazovnog sistema sa tržištem – podsjetio je Višković.

On je napomenuo da su onda uslijedile dvije godine pandemije virusa korona, a poslije toga rusko-ukrajinski sukob koji je izazvao niz problema.

Prema njegovim riječima, Vlada je preduzela i mjere u vezi sa porodicom i podrškom pronatalitetnoj politici, kao i pomoći pri kupovini prve nekretnine.

– Okvirno oko 400 miliona KM iz budžeta je na godišnjem nivou putem mjera uloženo u realni sektor -rekao je Višković u okviru panela “Razgovor sa premijerom”, na kojem su učestvovali i potpredsjednik Privredne komore Vojvodine Boško Vučurević i predsjednik Privredne komore Srpske Pero Ćorić.

Višković je rekao da je pokrivenost uvoza izvozom 68 odsto, te da je izvoz povećan za više od šest odsto, a uvoz za više od devet odsto.

Izvor: Srpskainfo

Arijana Maksimčuk, generalni direktor i suvlasnik kompanije Telemax, prva je dobitnica nagrade Dama u biznisu, koju od ove godine dodjeljuje Klub uspješnih žena „Jahorina ekonomskog foruma“.

Maksimčukova je pokretačka snaga jednog od vodećih privrednih društava u oblasti obnovljivih izvora energije i pametnog mobilijara u kojem danas rade dvije generacije njene porodice, već 22 godine vanserijskom energijom i upornošću stvara jednu od najuspješnijih kompanija u BiH.

“Moja snaga i motivacija su moj suprug i dva sina sa kojima zajedno radim. Stečeno znanje sam prenijela upravo na svoje sinove, kao što je i moja majka ranije prenijela meni. Porodica je stub i kičma svega što sam postigla, a nove generacije naše porodice drži nas u korak sa novim trendovima i izazovima ekonomije budućnosti.”

Jedna je od rijetkih poslovnih žena prisutna u javnosti koja svoja iskustva dijeli, inspirišući druge. Talenat za biznis i organizovanost  je, kako kaže, naslijedila od majke, i to oseća kao snažan vjetar u leđa koji koristi za svoju porodicu koja joj je glavni motiv a i da nesebično da doprinos osnaživanju i ohrabrivanju žena na liderskim pozicijama što je više puta činila do sad.

“Uspješno balansiranje između porodice i posla meni daje smirenost i snagu za sve životne izazove.”

Ova uspješna žena u privredi u novim tehnologijama je već 30 godina i s ponosom ističe da nema neuspješnih projekata iza nje.

Arijana je poznata po tome što favorizuje nove izazove i tehnologije, kao i po hrabrim, ponekad rizičnim poslovnim odlukama. Za uspješno preduzetništvo, smatra da su ključni upornost, hrabrost, organizovanost i dobra intuicija.

Lider koji pokreće tehnološke i energetske promjene u regionu

Arijana Maksimčuk, pokretačka snaga jedne od uspješnih kompanija u oblasti elektroinženjeringa, telekomunikacija i obnovljivih izvora energije, ima bogato menadžersko iskustvo, uključujući i rukovodeće pozicije u banci i beogradskoj kompaniji Telefonija.

Pod njenim vođstvom, Telemax je postao stabilna i inovativna kompanija sa više od 50 zaposlenih, multimilionskim prometom i snažnim izvoznim rezultatima.

Kao glavni autor i dizajner solarnih proizvoda brenda City Gecko, pokrenula je proizvodnju i izvoz rješenja za pametne gradove. Proizvodi brenda se izvoze u Austriju, Njemačku, Hrvatsku, UAE, Španiju, Švicarsku, i druge zemlje.

U poslovnim krugovima je prepoznatljiva po primjeni novih tehnologija i uspješnoj realizaciji kompleksnih projekata iz različitih oblasti elektrotehnike.  Pod njenim vođstvom su  realizovani vrlo kompleksni  projekti poput izgradnje prve pametne poslovne zgrade u Banjoj Luci, zahtjevnog projekta elektroinstalacija državnog zatvora “Naklo”, izgradnje optičke mreže za više od 2000 korisnika za Mtel i Huawei,  projekta integracije Bosch sistema u najvećem Delta shoping mola u BiH i izgradnje specifičnih projekata signalizacije na željeznici u saradnji sa njemačkom kompanijom Thales Rail Signaling Solutions.

Primjenjujući stratešku orijentaciju ka zelenim tehnologijama, predvodi izgradnju mnogobrojnih solarnih elektrana u protekle 3 godine. Trenutno istražuje primjenu novih tehnologija u korištenju vodonika za proizvodnju električne energije koju želi da primjeni na sopstvenim solarnim elektranama i ponudi tržištu.

U skladu sa trendovima pokreće novi projekat – Solar Max, kroz koji se bavi distribucijom solarne opreme i razvojem solarnih postrojenja. Solar Max je postao Premium partner renomirane grupe Krannich Solar iz Njemačke, a do sada je uspješno pušteno u mrežu više od 10 MW snage solarnih elektrana koje su proizvele već 1 mil eura el.energije i čime je izbjegnuta emisija preko 4 500  tona CO,  čime potvrđuje svoju posvećenost sloganu njene kompanije : „Budućnost danas.”

JEF I MK Group nagrađuju luks vikendom u hotelu “Kempinski Palace”

U partnerstvu sa kompanijom MK Group iz Beograda naša najuspješnija Dama dobija smboličnu i vrijednu nagradu – mentorski vikend u hotelu “Kempinski Palace” u Portorožu sa CFO Grupe MK Vericom Teofilović, čime počinjemo zajedničko umrežavanje liderki regiona.

Više od 50 nominacija za nagradu Dama u biznisu

Klub uspješnih žena „Jahorina ekonomskog foruma“ od ove godine dodjeljuje nagradu Dama u biznisu za damu koja pomjera granice – uspješnu poslovnu ženu, ali i damu koja javnim djelovanjem, stavom i odnosom prema drugima predstavlja primjer koji motiviše, inspiriše i povezuje druge žene.

Za nagradu Dama u biznisu stiglo je više od 50 prijava – više od 50 uspješnih dama iz Bosne i Hercegovine, liderki, žena koje nesebično dijele znanje i podršku drugim ženama.

Darija Tankosić: Izbor Arijane Maksimčuk, žene koja se hrabro izborila za lidersku poziciju u industriji kojom tradicionalno vladaju muškarci, dokaz je da ne postoje prepreke za izvrsnost

“Želim da vjerujem da vrijeme intenzivnih globalnih promjena u kojima živimo, kao i rađanje novih industrija, nije samo izazov već i velika šansa za jačanje liderstva žena i principa koje ono sa sobom nosi.
Izbor Arijane Maksimčuk za prvu “Damu u biznisu” Jahorina ekonomskog foruma, žene koja se hrabro izborila za svoju lidersku poziciju u industriji kojom tradicionalno vladaju muškarci, dokaz je da ne postoje prepreke za izvrsnost. Naš zadatak je da razbijemo tu stigmu o “muškim i ženskim ulogama u biznisu” i da žene zaista, mogu da postignu sve što žele”, rekla je Darija Tankosić, koorganizator “Jahorina ekonomskog foruma” i inicijator projekta “Klub uspješnih žena”.

Festival regionalnih vina na “Jahorina ekonomskom forumu” večeras e okupio 19 izlagača vina, rakije i gastronomskih specijaliteta iz Mađarkse, Srbije, Slovenije i Bosne i Hercegovine.

Mladen Fuštar iz Podruma “Vukoje 1982” iz Trebinja izjavio je Srni da se vinarija Vukoje već 35 godina bavi proizvodnjom vrhunskih vina i destilata od grožđa.

“Kompetna proizvodnja se bazira na sopstvenoj sirovinskoj bazi, a ono što se ubere u vinogradima ide dalje u proizvodnju, u vinariju i destileriju. Pored toga bavimo se i proizvodnjom maslinovog ulja”, naveo je Fuštar.

On je ocijenio da je značaj ovakvih festivala veliki jer izlagači predstavljaju posjetiocima proizvode koji nisu u redovnoj prodaji.

Kada je riječ o vinima koja kupci preferiraju, Fuštar kaže da se prije desetak godina mnogo više konzumiralo crveno vino, a danas, kako se mijenjaju navike, ta konzumacija se okrenula u korist bijelog vina.

Velibor Pešić iz beogradske Vinarije “Pešić” rekao je Srni da imaju vinograde u Subotici i Sjevernoj Makedoniji.

“Već 10 godina smo u tome. Došli smo da predstavimo naša vina koja su sva dobra, a narod najviše voli `tamjaniku` zbog mirisa, svježine, ukusa i neobične arome”,naveo je Pešić.

Ratko Barnjak iz Destilerije “Rale” Novi Travnik rekao je da se 10 godina bavi proizvodnjom rakije, a njegov prvi brend bila je viljamovka za koju vlada najveće interesovanje, a potom za kajsiju, dunju, šljivu i jabuku. On kaže da destilerija nudi i likere koji su prepoznatljivi na mnogim sajmovima i festivalima gdje je osvajao nagrade, kao što je bio slučaj na poslednjem u Istočnom Sarajevu.

FOTO: Srna

Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić rekao je danas da kretanje novca predstavlja stvar političkih odluka i dogovora i da se samo u tom kontekstu može pričati o digitalnim valutama i elektronskom novcu.

Amidžić je rekao da bilo kakva predviđanja nisu moguća ako se ne stave u politički kontekst.

– To predstavlja stvar ozbiljnih političkih odluka. Znači da će velike zemlje odlučiti o tome. Pratiće se šta će uraditi SAD, šta će uraditi Kina – rekao je Srđan Amidžić na panelu “Digitalni kreditni potencijal – evolucija platnih sistema i novca” u okviru “Jahorina ekonomskog foruma”.

Amidžić je rekao da je zanimljivo da zemlje poput BiH misle da je njihov stav bitan, a u stvari će se samo morati prilagoditi interesima krupnih sila.

On je naveo da je cilj jedinstveno područje plaćanja u evrima (SEPA) i da je to nešto što i BiH treba da podržava, kao i druge nerazvijenije zemlje.

– Interes svih nas je da budemo dio ove priče. Centralna banka je već uradila dobar dio posla da bi mogli da pristupimo ovim procesima – rekao je Amidžić i naglasio da je Republika Srpska uradila veći dio posla kada je riječ o SEPA.

Pomoćnik ministra u resoru za finansijski sistem u Ministarstvu finansija Republike Srpske Snježana Rudić rekla je da je u Republici Srpskoj prije dvije godine donesen Zakon o elektronskom novcu koji je usklađen sa svim regulativama, dok se u Federaciji BiH ne razmišlja o uvođenju elektronskog novca.

– Sve ono što se u EU pokazalo kao smetnja, mi smo prevazišli i u našem zakonu koristili direktive novije generacije – rekla je Rudićeva i dodala da su u Srpskoj izdate već dvije licence za izdavanje elektronskog novca.

Govoreći o jedinstvenom području plaćanja u evrima (SEPA), Rudićeva je navela da je BiH u fazi pripreme predaplikacije, navodeći da je priključenje vremenski i pravno kompleksan i zahtjevan postupak.

– Za razliku od Srbije koja je izvršila reformu platnog prometa mi smo u taj proces krenuli kasnije – rekla je Rudićeva.

Predsjednik Savjeta guvernera Narodne banke Srbije Ivan Nikolić rekao je da je Srbija uvela “instant sistem plaćanja”, koji omogućava prenos novčanih sredstava sa računa na račun u režimu 24 časa dnevno tokom cijele godine, sa trenutnom dostupnošću sredstava korisniku.

Osnivač kripto platforme “Adriatik kripto eksčejndž” Branko Petrović pojasnio je da digitalni novac predstavlja digitalni oblik običnog novca, odnosno trenutni papirni novac u elektronskom obliku čiji vlasnik su banke, dok su kriptovalute sistem koji se zasniva na blokčejn mreži i čiji vlasnik su korisnici, a ne banke.

– U kriptovalutama ne treba posrednik, već jedni drugima možemo slati novac – rekao je Petrović.

Izvor: Srpskainfo/Srna