Goran Račić za “Nezavisne”: Region hoće na Jahorini da ojača ekonomiju
Predvidjeli smo od 15 do 16 veoma kvalitetnih panela, gdje ćemo obuhvatiti sve one teme koje su veoma bitne za ekonomski život regiona i koje će se na neki način baviti i biti inkorporirane u samu centralnu temu ovogodišnjeg foruma “Zapadni Balkan – dugoročni pravci razvoja”, rekao je u intervjuu za “Nezavisne novine” Goran Račić, predsjednik “Ekonomskog foruma”, organizatora “Jahorina ekonomskog foruma”, koji će se održati na olimpijskoj ljepotici od 14. do 16. maja.
“Bavićemo se i temama koje su bitne za cijeli region, a to je pitanje turizma, to jest destinacionim menadžmentom i menadžmentom u turizmu, a učesnici će biti najznačajniji turistički radnici od Slovenije do Sjeverne Makedonije. Pričaćemo i o zdravstvenom turizmu, jer je to postalo dosta prepoznatljivo u regionu. Tu su i pitanje vještačke inteligencije, o kojoj će pričati veoma kvalitetni učesnici kao što su potpredsjednik “Deutsche Telekoma” i “Huawei” grupacije, te drugi paneli iz oblasti finansija, osiguranja, poljoprivrede i drugih”, kazao je Račić.
NN: Evo, sedmi “Jahorina ekonomski forum” počinje 14. i trajaće do 16. maja. Možete li nam reći šta nas sve čeka ove godine? Koliko će biti panela, a koliko panelista? Šta će biti fokus foruma ove godine?
RAČIĆ: Ove godine krećemo sa novim izazovima vezano za organizaciju samog foruma. Promijenili smo sam koncept, imamo trodnevni događaj, a pored centralnog otvaranja i panela i predavanja, koje će održati profesor Dragan Primorac iz Zagreba, imaćemo i prezentaciju “EXPO 2027” od strane rukovodstva ovog događaja, Privredne komore Srbije i ministra trgovine i turizma u Vladi Srbije. Prvog dana ćemo imati Festival regionalnog vina i predstavićemo od 35 do 40 regionalnih vinarija koja su uglavnom poznate na prostoru BiH. Očekujemo više od 600 učesnika, kao i prethodne godine. Predvidjeli smo od 15 do 16 veoma kvalitetnih panela, gdje ćemo obuhvatiti sve one teme koje su veoma bitne za ekonomski život regiona i koje će se na neki način baviti i biti inkorporirane u samu centralnu temu ovogodišnjeg foruma “Zapadni Balkan – dugoročni pravci razvoja”.
Bavićemo se i temama koje su bitne za cijeli region, a to je pitanje turizma, to jest destinacionim menadžmentom i menadžmentom u turizmu, a učesnici će biti najznačajniji turistički radnici od Slovenije do Sjeverne Makedonije. Pričaćemo i o zdravstvenom turizmu, jer je to postalo dosta prepoznatljivo u regionu. Tu su i pitanje vještačke inteligencije, o kojoj će pričati veoma kvalitetni učesnici, kao što su potpredsjednik “Deutsche Telekoma” i “Huawei” grupacije, te drugi paneli iz oblasti finansija, osiguranja, poljoprivrede i drugih.
NN: Možemo li reći da je ovaj forum na neki način poveznica institucija, privrede i ekonomije, ali i promocija potencijala Republike Srpske?
RAČIĆ: U pravu ste. Pokazali smo da mi iz Republike Srpske možemo napraviti jedan forum koji je već regionalno prepoznatljiv i da se o ovom forumu čak možda više priča u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, nego u samoj RS ili BiH. To je danas događaj koji je veoma zapažen, prestižan poslovni događaj koji okuplja veliki broj lidera iz regiona, kompetentnih stručnjaka iz oblasti kojima se mi na forumu bavimo. Sa druge strane, nama je stalo da se priča o svim temama koje su bitne za region. Ove godine ćemo se baviti dugoročnim pravcima razvoja zapadnog Balkana. Stalo nam je da sve teme koje su bitne za dugoročni razvoj i korištenje svih potencijala kojima raspolažemo približimo nosiocima vlasti u cijelom regionu i dođemo do najkompetentnijih zaključaka i određenih preporuka, ne samo prema predstavnicima vlasti, nego i samim menadžerima, kako se određeni procesi mogu podići na viši nivo, odnosno kako razvijati neke sektore.
NN: Koliko je važno organizovati ovakve forume, odnosno da li je potrebno da se što više u moru sadašnjih tema govori o ekonomiji i saradnji?
RAČIĆ: Veoma je bitno da se u regionu priča o ekonomskim temama. Nažalost, ekonomske teme su nekako u zapećku određenih političkih procesa i tenzija koje su prisutne na cijelom prostoru zapadnog Balkana. Ipak, mi se ne predajemo i pokušavamo te stvari da mijenjamo, kako bi ekonomija bila što više prisutna u glavama svih ključnih ljudi koji determinišu određene procese. Nažalost, nakon 30 godina od okončanja rata, mi smo i dalje taoci određenih nerazumijevanja i nepovjerenja. Nismo se integrisali u tom ekonomskom smislu i između nas i dalje postoje granice i otežavamo komunikaciju između regiona. Kamioni nam na granicama stoje po dva-tri dana, a sa druge strane jedni drugima ne priznajemo sertifikate. Nažalost, to je nešto što je trebalo da se mijenja davnih dana. Dalje, jedni drugima ne priznajemo diplome, nismo stvorili jedinstveno tržište rada i to je sve ono što je pretpostavka za dalji ekonomski napredak u regionu. Moramo ukidati te barijere, integrisati se faktički, a ne deklarativno. Nama je potreban jedinstven ekonomski prostor, jedinstveno tržište rada. Treba nam prostor koji neće imati granice, ili da te granice budu fleksibilnije ili protočnije, a samim tim omogućićemo da se region više razvija i da sve one nepotrebne troškove koje stvaramo u međusobnoj razmjeni minimiziramo.
NN: Evo, znamo da su neki prijedlozi sa prethodnih foruma bili uvršteni, odnosno implementiraće se i uvesti zakonski. Da nam kažete koji su to prijedlozi?
RAČIĆ: Dosta zaključaka koji su kreirani na prethodnih šest foruma je danas sastavni dio određenih politika, ne samo entiteta, već i na državnom nivou. Jedan od zaključaka je bilo uvođenje dualnog obrazovanja u školski sistem BiH. Mi danas već imamo dualni sistem u nekim školama kao pilot-projekat. Sa druge strane, sam Zakon o srednjem obrazovanju RS predviđa dualno obrazovanje. Dalje smo predlagali određene promjene u samom sistemu podsticaja u Ministarstvu rada Srpske i sada imamo te sisteme uvrštene u sam nivo podsticaja po pitanju novog zapošljavanja, povećanja zaposlenosti, to su neke stvari koje smo ranije kreirali. Postoje novi zaključci, na primjer iz prošle godine, da kupci prve nekretnine na prostoru BiH budu oslobođeni plaćanja PDV-a, i to je naišlo na opštu podršku javnosti. Većina političara se pozitivno izjasnila o tom pitanju, a Ministarstvo finansija BiH ušlo je u pripremu zakonske procedure u svrhu kreiranja tog zakona da ode na Savjet ministara, pa dalje u Parlamentarnu skupštinu i Dom naroda BiH.
NN: Evo, kako ocjenjujete prošlu godinu u Republici Srpskoj? Znamo da je bilo velikih problema, posebno u industrijskoj proizvodnji. Možemo li očekivati da će ova godina biti bolja?
RAČIĆ: Nažalost, prošla godina bila je veoma teška, što je bilo i realno očekivati. Mi smo najvećim dijelom orijentisani ka tržištu zapadne Evrope, a 70 odsto naše spoljnotrgovinske razmjene obavlja se tamo. S obzirom na to da su globalne tenzije, sukobi u Ukrajini te Izraelu i Gazi na neki način stvorili određenu dozu neizvjesnosti daljih perspektiva i mogućnosti, došlo je do pada tražnje na prostoru zapadne Evrope. To se najviše ogleda u drvnoj industriji, industriji kože i tekstila te elektro i mašinskoj industriji. Ljudi, kad osjećaju određenu krizu ili kada su na neki način prisutne te globalne tenzije, redukuju svoju potrošnju i štede za neka druga vremena da ne rizikuju, jer se plaše neizvjesnosti u vezi s pitanjem posla i zarade. Evropa i većina zemalja su bile u recesiji, što se odrazilo na našu ekonomiju. Taj trend je nastavljen i ove godine i moraćemo vidjeti kako u ovom momentu prevazići te probleme ili tražiti nove partnere.
(Nemanja Vukojević, Nezavisne novine)
